Karakazandžiluk
Srpski nacionalizam u akademskoj književnoj kritici o djelima pisaca iz Bosne i Hercegovine
Izdavačka kuća Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu Nenada Veličkovića Karakazandžiluk kao prvo djelo koje razmatra temu datu u podnaslovu Srpski nacionalizam u akademskoj književnoj kritici o djelima pisaca iz Bosne i Hercegovine.
Nismo li se spodrazumjeli? – Srbi, rat i Sarajevo – Lažnesenje – U žmiru božijem – Protojerejična priča
“Zatočnik“ u Bašti sljezove boje -Atonoto Kosovoto – Kolac djelo krasi – Demonstracija kile – Gildeamus igitur
U deset članaka, pisanih tokom posljednjih 20 godina u domenu nauke o književnosti, Veličković u parodijsko-ironičnom stilu argumentuje postojanje srpskog nacionalističkog diskursa u književnim djelima Ive Andrića, Branka Ćopića, Petra Kočića, Vladimira Kecmanovića, Vojislava Lubarde i Miroslava Toholja, potrebu da ga se kao termin usvoji.
Ko je prema tome čitalac ove knjige? Kome je uopšte u toj industriji trivijalnosti bitno šta jedna Olivera Radulović piše o Branku Ćopiću ili Jelena Ratkov Kvočka o Ivi Andriću u nekom međunarodnom slavističkom zborniku za akademska napredovanja? Koga zanima kako geostrateg Milorad Đoković u zborniku Andrićevog instituta iz Višegrada povodom stogodišnjice smrti Petra Kočića povezuje Davida Štrpca i natoudarsku monarhiju? Zašto bi iko čitao mlaćenje logičke slame u strašilima Zorana Milutinovića? Šta god da se uradi, nestaje u crnoj rupi neobuzdane produkcije samopotvrđivanja nacije.